BURNA VREMENA

Radnja najnovijeg romana peruanskog nobelovca Marija Vargasa
Ljose „Burna vremena“ smještena je u Gvatemalu 1954. godine.
Vojni puč koji je izvršio Karlos Kastiljo Armas uz svesrdnu podršku
i pomoć Sjedinjenih Američkih Država preko CIA-e uspijeva da
svrgne vladu Hakoba Arbensa. Iza tog nasilnog čina kriju se laži
predstavljene kao istine, koje će promijeniti budućnost Latinske
Amerike: optužba Ajzenhauerove vlade da Arbens podstiče prodor
sovjetskog komunizma na južnoamerički kontinent.
Roman „Burna vremena“ je priča o međunarodnim zavjerama i sukobljenim
interesima, u godinama Hladnog rata, čiji se odjeci i posljedice
mogu osjetiti i danas. Događaj u koji će biti upletene mnoge
zemlje i nakon kojeg će se krvnici pretvoriti u žrtve spletki i zavjera
u kojima su i sami učestvovali.
U ovom čudesnom romanu, u kojem mnogi pronalaze dodirne tačke
s čuvenim piščevim djelom „Jarčeva fešta“ (La fiesta del Chivo,
2000); Mario Vargas Ljosa miješa stvarnost s dvije vrste fikcije: naratora
koji slobodno gradi likove i događaje, i onom koju stvaraju
isti oni koji su željeli da kontrolišu politiku i ekonomiju kontinenta
preokrećući njenu istoriju.