Radnja najnovijeg romana peruanskog nobelovca Marija Vargasa Ljose „Burna vremena“ smještena je u Gvatemalu 1954. godine. Vojni puč koji je izvršio Karlos Kastiljo Armas uz svesrdnu podršku i pomoć Sjedinjenih Američkih Država preko CIA-e uspijeva da svrgne vladu Hakoba Arbensa. Iza tog nasilnog čina kriju se laži predstavljene kao istine, koje će promijeniti budućnost Latinske Amerike: optužba Ajzenhauerove vlade da Arbens podstiče prodor sovjetskog komunizma na južnoamerički kontinent. Roman „Burna vremena“ je priča o međunarodnim zavjerama i sukobljenim interesima, u godinama Hladnog rata, čiji se odjeci i posljedice mogu osjetiti i danas. Događaj u koji će biti upletene mnoge zemlje i nakon kojeg će se krvnici pretvoriti u žrtve spletki i zavjera u kojima su i sami učestvovali. U ovom čudesnom romanu, u kojem mnogi pronalaze dodirne tačke s čuvenim piščevim djelom „Jarčeva fešta“ (La fiesta del Chivo, 2000), Mario Vargas Ljosa miješa stvarnost s dvije vrste fikcije: naratora koji slobodno gradi likove i događaje, i onom koju stvaraju isti oni koji su željeli da kontrolišu politiku i ekonomiju kontinenta preokrećući njenu istoriju.