Uprkos nedoumicama oko Prikaza, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića objavljivanjem prevoda oba djela Uvoda u filozofiju mitologije omogućila je čitaocu upoznavanje ne samo sa reprezentativnim Šelingovim tekstom, Istorijsko-kritičkim uvodom u filozofiju mitologije, već i sa predavanjima Prikaza čisto racionalne filozofije, koji nas uvodi u problem razumijevanja najdelikatnijeg Šelingovog teorijskog pitanja: ontološke diferencije negativne (racionalne) i pozitivne (egzistencijalne) filozofije. Kada se stvar sagleda u cjelini može se učiniti da je Šelingov originalni pristup konceptu jedne filozofije mitologije čak značajniji od konkretnih razrada pojedinih nacionalnih mitologija, kako se o tome već, u drugoj prilici, izrazio Adolf Alvon. Naime, povodom Šelingovog više puta ponovljenog stava kako se njegova Filozofija mitologije prije svega odnosi na ono izvorno, ili kako sam Šeling kaže, »na samu povijest bogova, ne na mitove koji nastaju tek kroz to što se neki istorijski faktum dovodi u vezu s kakvim božanstvom«, Alvonu se učinilo umjesnim kako bi u ovom slučaju »Šeling morao, zaista, čitavo svoje izlaganje nazvati Filozofija politeizma«. Naime, ako već ne želi da ima bilo šta sa mitovima, onda nije ni potreban bilo kakav rad, kako ju je sam Šeling definisao, na »filozofiji mitskog svijeta« [Philosophie der Mythenwelt].