Rte i njenu porodicu finansijski razlozi primoravaju na to da se iz Osla presele na sjever Norveške, gde ledena klima neumitno utiče na ljudske sudbine. U malom, konvencijama zarobljenom gradu, Alberte se osjeća neuspješno i sputano. U svakom pogledu drugačija od predstave koju roditelji, prijateljice i žitelji lučkog mestašceta imaju o njoj, Alberte, kako se čini, nema druge nego da strpljivo i tiho njeguje svoj unutrašnji život nadajući se da ce moći da umakne svim izgledima koji stoje pred djevojkama njene dobi i njenog imovinskog statusa. Alberte Selmer ne želi da bude kućanica i ne želi izvjesnost udaje u godinama kada otkriva obime pojmova ljubavi i slobode. Ona želi da ode u svijet. Umjesto nje, kako to često zna da bude, u svijet će krenuti njen mlađi brat Jakob. I na koncu romana, čini se da će ona zauvijek ostati tamo gdje jeste... Pred čitaocima je mlada, nesnađena junakinja, zatvorena u sebe, čiji stidljivi i često neadekvatni pokušaji da se izrazi simptomatično iscrtavaju portret djevojke u nesaglasju sa životom, ali i najavljuju sasvim osobenu književnu antiheroinu XX vijeka. U tom naoko uređenom mikrokosmosu kojem pripada, bezmalo po pravilu svedenom na etiku dužnosti, junakinja može računati samo na svoju vanrednu istrajnost u nastojanju da se izdigne do sopstvene slobode. Čuveni serijal Kore Sandel – Alberte i Jakob (1926), Alberte i sloboda (1931) i Samo Alberte (1939) – predstavlja autobiografsku trilogiju trajne umjetničke vrijednosti, koja slavi snagu unutrašnjeg života i ljudske duše, hrabrost i zauzimanje za sebe.