Engleski književnik i esteta, talentovani govornik, teoretičar „larpurlartizma“ je u svom jedinom romanu Slika Dorijana Greja, otvoreno i kritički ustao protiv licemjerja i amorala, čime je izazvao oštre kritike. Ovom romanu se može pristupiti i kao jednoj kriminalnoj priči, što on i jeste i po porijeklu i po namjeni. Dorijan Grej, dendi i zločinac, nastao je istovremeno kad i Šerlok Holms: za vreme jedne večere na kojoj su Oskar Vajld i Konan Dojl prihvatili ponudu američkog izdavača da svaki od njih napiše po jedan roman. Autor je u svom romanu sproveo svoju estetičku kritiku života i dao obrazac jedne umetničke egzistencije. Vajldov roman Slika Dorijana Greja pojavio se 1890. g. Ovo djelo (u kojem je tadašnja čitalačka publika tražila senzacije izvjesnog tajnog čulnog otkrića) sadrži „smjesu najlepših stranica koje su napisane o mladosti i jednostavnih opisa niskih zakutaka londonskog života povezanih u jednu ljubavnu priču, po čestom običaju engleskih novelista. Tri glavna junaka samo su tri obrazine Vajldove: lord koji duhovito prezire sve, slikar koji očajno voli sve što je lijepo i mladić koji se strmoglavljuje u uživanje, tražeći u njemu da odgonetne tajnu života”.