Ovaj roman Justejna Gordera predstavljen je kao prvi u kome nisu glavni junaci djeca. Vita brevis je nastala nakon Gorderovog čitanja Ispovijesti Aurelija Augustina u kojima se pominje žena koju je Augustin voleo, sa kojom je živio i imao sina, a potom je ostavio zarad odluke da živi u celibatu. Zamišljajući sudbinu te žene, J. Gorder joj daje ime i piše njen odgovor na Ispovijesti u kojem ona kritikuje i osuđuje Augustina, podsjećajući ga na sve ljepote ovozemaljskog života i čula, veličajući prvenstveno tjelesnu ljubav kao jednu od najljepših božijih tvorevina. I kao što je Gorder u Sofijinom svetu kroz detektivsku priču o anonimnim pismima zapravo predstavio istoriju filozofije, tako i u knjizi Vita brevis preko tople i tragične ljubavne priče iz IV vijeka pred čitaoce iznosi ozbiljnu filozofsku raspravu o čoveku i Bogu, o grehu, krivici, odricanju, spasu duše i filozofskom načelu Uzdržanosti.