Uzimajući za pozadinu radnje kraj japanske okupacije i Korejski rat, autor Kim Đu Jong, kroz život mlade udovice, oslikava ne samo haotično stanje između sukobljenih ideologija Sjevera i Juga i tragične podjele na dve zemlje, već i koliki teret moralne norme, duboko usađene (neo)konfučijanskom ideologijom tog vremena, imaju na sudbinu jedne žene koja je osuđena da se sama stara o sebi i detetu. Kil Njo, protagonistkinja romana, rastrzana je između strogih (neo)konfučijanskih normi u kojima je odrasla i života u kome je osuđena da se bori sa svim nedaćama koje su je zadesile, od silovanja, neželjenog materinstva, prisilnog rada u krčmama, do nadničarenja i ponovnog povratka roditeljskoj kući. Žena kao protagonistkinja romana jeste upravo ono što izdvaja ovo djelo od drugih, jer nam rasvetljava jedan svijet koji je često ostajao u sjenci korejske istorije – svijet žena. Zvuk groma prvi je roman preveden direktno sa korejskog jezika na srpski.