Djelo Geometrija čuvenog francuskog filozofa, matematičara i začetnika racionalizma, Renea Dekarta, predstavlja osnovu današnje analitičke geometrije. Uprkos tome što su pojedine ideje iznete u djelu bile pod uticajem Dekartovih prethodnika, niko prije njega nije povezao algebru i geometriju. Učinio je to tako što je geometrijske figure predstavio pomoću algebarskih jednačina. Ove inovativne metode omogućile su brže rješavanje problema, od kojih se neki bez odgovarajuće algebre ne bi mogli ni riješiti. Takođe, u ovom djelu Dekart je uveo i danas poznate konvencije za obiljžavanje konstanti i promenljivih, kao i metod za izolaciju korijena, tzv. Dekartovo pravilo znakova. Djelo je objavljeno 1637, kao dodatak čuvenoj Raspravi o metodi, u kojoj ukazuje na potrebu da se revidiraju dotadašnje metode i pojmovi na kojima su izgrađene naučne teorije. Pored Geometrije, objavljena su još dva dodatka, Dioptrija (La Dioptrique) i Meteori (Les Meteores). Ovim dodacima Dekart je želio da na praktičnom primjeru pokaže da je njegov metod bolji od tradicionalnog.