O značaju Kartezijanskih meditacija u okviru ukupnog Huserlovog opusa dovoljno svjedoči podatak da ih je austrijski fenomenolog Štefan Štraser 1950. stavio na prvo mjesto slavne edicije Huserliana koju je priređivao Huserlov arhiv iz Luvena. Moguće je navesti mnoge Huserlove izjave kojima se potcrtava značaj Kartezijanskih meditacija. Standardni ključevi razumijevanja Huserlove fenomenologije u njoj naglašavaju logički i metodološki značaj. Omiljeno opšte mjesto je i rasprava pro et contra mogućnosti filozofije da postane stroga nauka, vodeća nauka svih nauka, mathesis universalis. Za Meditacije je iznad svega karakteristična briga za savremenost, njihova „kartezijanska“ usmjerenost takođe treba da posluži savremenim, a ne puko antikvarnim svrhama.