Ova knjiga je uvod u proučavanje komunizma, ali, istovremeno, ona je i posmrtno slovo o komunizmu. Jer, sasvim je sigurno da ako se ikada nastavi traganje za savršenom socijalnom jednakošću, koje je motivisalo utopijske komuniste još od antičkih vremena, ono neće imati oblik marksizma-lenjinizma. Propast marksizma-lenjinizma bila je tako potpuna, da su ga se odrekli čak i sami komunisti u postsovjetskoj Rusiji i drugde, opredeljujući se za jednu mješovitu socijaldemokratsku platformu prožetu elementima nacionalizma. Mi smo danas u mogućnosti, dakle, da sačinimo završni račun o jednom društvenom pokretu koji je dominirao tokom glavnine dvadesetog vijeka, i da utvrdimo da li je propao zbog pogrešaka nekih ljudi ili zbog mana koje su mu inherentne. Riječ komunizam, imenica koju su smislili Parižani tokom 1840-tih govina, odnosi se na tri srodna, ali ipak distinktna fenomena: na jedan ideal, na jedan program, i na režim uspostavljen da bi se taj ideal ostvario.